želite objaviti članak ili obavijest na 

portalu udruge Pravnik?

uredništvo portala: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

 

Ovdje možete skinuti OBRAZAC ZA RECENZIJU vašeg seminarskog rada koji želite objaviti u časopisu Pravnik, Pravila za objavu radova u časopisu Pravnik

 
Posjetitelja: 1952015

Žiro račun udruge Pravnik:

2360000-1101447487

želite objaviti članak ili obavijest na portalu udruge Pravnik?

uredništvo portala: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Naslovnica
NOVI ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU PDF Ispis E-mail

kaznenizakon.jpeg

 

 Tko, kada, kako i zašto?

 Novi ZKP donesen je „obnoć"

 Novi ZKP udar je na slobodu medija

Novi ZKP otvara vrata legalizaciji policijskog mučenja


 

 

 

Tko, kada, kako i zašto?

Novi Zakon o kaznenom postupku (ZKP) stupio je na snagu prvim danom 2009. godine. On će se iste godine početi primjenjivati u USKOK-ovim, a od 2011. u ostalim kaznenim predmetima. Neke odredbe, međutim, počele su se primjenjivati odmah. Dakle, susrećemo se sa Zakonom koji ima tri roka legis vakacije. U njegovu stvaranju sudjelovali su vrsni teoretičari, suci, stručnjaci policijske struke, državni odvjetnici, kriminalisti i odvjetnici. 

Očekivano, posljednjih tri-četiri mjeseca obasipani smo raznim informacijama o novom ZKP-u (uglavnom negativno konotiranim) koje nalazimo po raznim novinskim člancima, internetskim portalima i televizijskim emisijama. Žučne rasprave o spornim odredbama koje su bile raspravljane uglavnom pojedinačno navele su me da marljivo skupim te razne navode kako bi na jednom mjestu sumirala najspornije odredbe. Ne smatram se dovoljno kompetentnom ocjenjivati nova rješenja pozitivnim ili negativnim pa ću probati u ovom članku otkriti obje strane medalje svake sporne odredbe.  

Novi ZKP donesen je „obnoć"

Nakon dvije jesenske likvidacije u samom središtu grada Zagreba šira javnost dobila je dojam da je novi ZKP donesen „obnoć", nakon samo par sati rasprave. Imate li i vi takav dojam? No, naši političari i pravnici to poriču ističući da se o promjenama priča već godinama, a da su promjene neizbježne radi usaglašavanja sa europskim pravnim sustavom ali i općim tendencijama o reformama kaznenih sustava. Naglašava se da je novi zakon potreban jer parcijalne reforme kaznenog postupka više nisu dovoljne, a potrebno je riješiti problem s predugim trajanjem kaznenog postupka i taj postupak uskladiti s pravilima Konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda EU.

Sami tvorci novog ZKP-a objašnjavaju u uvodu samog Zakona da je do sada trajanje postupka bilo predugo, da je postupanje složeno i neučinkovito, a da državni odvjetnik nema položaj koji bi omogućio djelotvoran kazneni progon. Donošenje novog ZKP-a uvjetovano je najmasovnijom reformom kaznenog postupka u povijesti čije su glavne značajke usklađivanje kaznenog postupka sa Europskom konvencijom i praksom Europskog suda u odnosu na temeljna prava osoba u kaznenom postupku, jačanje akuzatornih elemenata te promjena uloge državnog odvjetnika i suca u prethodnom postupku. U istom uvodu tvorci novog „malog Ustava" na više stranica daju primjere država u kojima je kazneni postupak uređen slično kao naš novi postupak (Italija, Austrija, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kraljevina Španjolska, Estonija, Finska, Poljska, Mađarska, Ruska federacija pa i Slovenija), a potrebu donošenja novog ZKP-a objašnjavaju i neizbježnom potrebom za suradnjom u području kaznenog pravosuđa sa Europskom Unijom koja je nužan sastojak za ostvarenje prostora slobode, sigurnosti i pravde. 

Drugu stranu medalje otkrivaju istaknuti stručnjaci na XXI. Savjetovanju o kaznenom pravu i praksi (koje se održalo u prosincu u Opatiji). Oni upozoravaju na problem donošenja tzv. „doticajnih zakona" (Zakon o sudovima, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o USKOK-u, Zakon o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o policiji, Zakon o policijskim ovlastima, Zakon o naknadi štete žrtvama kaznenih djela, Zakon o rehabilitaciji i drugi). Smatraju da ovakvo izdvojeno donošenje ZKP-a, smatraju, ugrožava cjelovitost, koherenciju i funkcioniranje kaznenopravnog sustava Republike Hrvatske. 

Ingrid Antičević-Martinović, bivša ministrica pravosuđa i SDP-ova zastupnica, za novi zakon tvrdi da je donijet na "neozbiljan način", odnosno da ostavlja brojne pravne praznine koje se tiču nedovoljno definiranih policijskih ovlasti, odnosno odredbi o bankarskoj tajni.

Ranko Marijan, sudac Vrhovnog suda, smatra kako novi zakon uvođenjem elemenata anglosaksonskog prava samo prati europske trendove. S druge strane, keže, njegovo stupanje na snagu je određeno prebrzo, jer se pravnici odgojeni u desetljećima kontinentalnog pravnog sustava na njega ne mogu naviknuti. Također je nesretnom naveo i odredbu o strogim zatvorskim kaznama za kršenje tajnosti istrage, a što se može koristiti kako bi se ušutkalo novinare.

 

 
Novi ZKP udar je na slobodu medija

Rokovi legis vakacije novog ZKP-a, kako sam već rekla, različiti su, no na snagu su odmah stupile odredbe o tajnosti istražnog postupka, po kojima su sve osobe koje doznaju podatke prikupljene istražnim radnjama ili saznaju da se same radnje obavljaju, dužne su te informacije čuvati kao tajnu. Inače novi ZKP prijeti kaznenim progonom zbog odavanja službene tajne, što je kažnjivo s tri mjeseca do tri godine zatvora, a ako je riječ o vrlo povjerljivim podatcima ili ako je tajna odana iz koristoljublja, kazna može biti i desetogodišnja. 
Po tumačenju iz Ministarstva pravosuđa javnost će ubuduće imati pravo znati za neki kazneni progon tek nakon pravomoćnosti optužnice. „Da je prijeporna odredba vrijedila u proteklu razdoblju, to bi značilo da za jednu od najvećih korupcijskih afera, odnosno tzv. slučaj "Maestro", javnost ne bi doznala u lipnju 2007., kad su uhićeni osumnjičenici i kad je pokrenuta istraga, nego tek devet mjeseci poslije kad je sud potvrdio optužnicu." Radi ove odredbe čitavi HND digao se na noge ističući da pravo javnosti u kaznenom postupku ne znači samo pravo punoljetnih osoba da sudjeluju na javnim raspravama već i pravo slobodnog i izravnog izvješćivanja sa sudskih rasprava.  
Neki su mediji zbog ove odredbe ustvrdili da je novi ZKP smrt za rubrike crnih kronika. Međutim, trebamo uzeti u obzir i da ni prijašnjim ZKP-om nije bilo određeno da je cijeli kazneni postupak javan - javna je samo glavna rasprava prvostupanjskog i drugostupanjskog suda i sjednica vijeća drugostupanjskog suda; ostali stadiji i prije su bili nejavni. S druge strane - znate li ime osobe koja je počinila četverostruko ubojstvo u Križevcima prije tjedan dana? Znate li ime ubojice Ivane Hodak? Ne samo da znamo podatke zbog čije se tajnosti-javnosti digla prašina u medijima već znamo i gdje je spavao dotični ubojica, od koga je kupio pištolj, motiv ubojstva, cijelo okolnosno priznanje ubojstva pa čak i što je doručkovao toga dana. Stoga, ne vidim što se bitnoga promijenilo u izvješćivanju o kaznenim djelima.  

Novi ZKP otvara vrata legalizaciji policijskog mučenja

Odvjetnik Anto Nobilo u jednoj emisiji „Otvorenog" krajem siječnja istaknuo je da jedna od odredbi novog Zakona o kaznenom postupku otvara vrata za legalizaciju policijskog mučenja. Riječ je o čl. 10 koji se primjenjuje na najteža kaznena djela, odnosno za situacije kada se smatra da je "interes javnosti" važniji od prava okrivljenika, odnosno da se protiv njih mogu uzeti u obzir i dokazi koji nisu prikupljeni na potpuno zakonit način. Njegovo kreativno tumačenje, drži Nobilo, bi omogućilo da se npr. priznanja iznuđuju prijetnjama i premlaćivanjem. Suprotno mišljenje daje Ivan Turudić, sudac Županijskog suda u Zagrebu, koji kaže kako je novi zakon unio odredbe koji prate globalne trendove, odnosno da u obzir uzima borbu protiv terorizma. On objašnjava da ta odredba služi da manja nepravilnost npr. pri pretresu, ne bi automatski ugrozila otkrivene dokaze, kao što je to bilo do sada. Osim toga, Turudić je upozorio da novi zakon uvodi i obavezno video i audio snimanje prvog ispitivanja osumnjičenog na policiji što isključuje svaku zlouporabu policijskih ovlasti. 

Novi ZKP ukida istražnog suca

Po novom ZKP-u državni odvjetnik postaje ključni subjekt prethodnog postupka - tijelo koje prikuplja dokaze za optužbu, vodi kazneni postupak i ima nalogodavne ovlasti prema drugim istražnim tijelima.

Ova odredba počet će se primjenjivati od srpnja u USKOK-ovim, odnosno od rujna 2011. u svim ostalim kaznenim predmetima.

Jedan od osnovnih razloga ukidanja istražnog suca bilo bi ubrzanje i pojednostavnjenje procesa istrage i podizanja optužnica. Naime, prema sadašnjim odredbama ZKP-a sve ono što su policija i Državno odvjetništvo provedbom izvida doznali o kaznenom djelu i počinitelju toga djela nije dokaz u kaznenom postupku nego je to samo ono što je iskazano pred istražnim sucem. No, i sam Mladen Bajić i ravnatelj policije Marijan Benko rekli su kako će za neko vrijeme policija i tužiteljstvo preuzeti ulogu istražnih sudaca, ustvrdivši da je tema vrlo kompleksna i da će obje strane morati još puno toga naučiti dok se to i ne dogodi.

Što se promijenilo? „Novim ZKP-om državni odvjetnici od istražnih sudaca preuzimaju glavnu ulogu u istragama. Naime, oni će pokretati i upravljati istragama, pri čemu za svoje istražitelje, odnosno osobe s ovlašću za prikupljanje dokaza, osim policije, mogu imenovati i poreznike, carinike, državne inspektore i ostale zaposlene u državnim službama. Takvi istražitelji imenuju se u pojedinoj istrazi u točno određenu svrhu. Sadašnji istražni suci postaju suci istrage, a njihov broj će se smanjiti. Oni će nadzirati zaštitu ljudskih prava i zakonitost postupka, uređivati odnose između okrivljenika i tužitelja, odlučivati o pravima i ravnoteži između stranaka u postupku, odlučivati o žalbama na pritvor te odobravati posebne mjere prikupljanja dokaza, kao što su praćenje, prisluškivanje i pretrage."

„Istrage će se provoditi za teža kaznena djela, a za blaža će državni odvjetnici moći provesti skraćeni postupak, bez provedbe istrage. Procjenjuje se da će se najviše postupaka voditi upravo po skraćenu postupku, što je moguće za nedjela za koja je zapriječena kazna do 12 godina zatvora. Time bi se, nadaju se u Ministarstvu, postigla veća ekonomičnost i rasterećenost sudaca koji bi se više mogli baviti složenijim predmetima." S obzirom na dosadašnju praksu hrvatskih sudova koji ponekad (ili u većini slučajeva) ubojstva i silovanja sankcioniraju kaznama manjim od 12 godina, a u kojima i osebujnim pojedincima guranje prsta u anus ulazi u opseg pojma „rukovanje" mislim da vođenje skraćenog postupka za kaznena djela zaprijećenima kaznom zatvora do 12 godina nije najsretnije rješenje, pogotovo kad se sjetim da je do sada to bilo moguće samo za kaznena djela za koja je zaprijećena kazna do 5 godina zatvora. 

Drugu stranu medalje nove uloge državnog odvjetništva otkriva nam opet odvjetnik Nobilo:  

„...po novom Državno odvjetništvo rukovodi prikupljanjem dokaza i to za sebe, ali i za obranu. Tako obrana mora od svog suparnika u postupku zahtijevati izvođenje nekog dokaza što braniteljima nikako ne odgovara. Više vjerujem sucu nego svom suparniku u postupku kada je riječ o prikupljanju dokaza!"

Ivo Josipović Zakonu je zamjerio što ne rješava ključni problem pravosuđa, koji, kaže, nije u proceduri, već u nedostacima dokazivanja i stručnosti tužitelja i sudaca, posebno kod gospodarskog kriminala.

„Koncepcija državnoodvjetničke istrage, koja je dominantna u suvremenom europskom kaznenom postupovnom pravu otvara neka pitanja na koja u ovom trenutku još nema zadovoljavajućeg normativnog odgovora. Primjerice, predviđena mogućnost obavljanja pretrage bez sudskog naloga od strane državnog odvjetnika ili policije tijekom očevida, pa i kada se obavlja u domu (čl. 246. st. 1.), otvara pitanje njegove sukladnosti s Ustavom RH; dvojbeno je apsolutno isključenje snimki i privatnih dnevnika kao zakonitih dokaza za sva, pa i najteža kaznena djela (čl. 262. st. 1. toč. 3.)."

Najveći je problem što se ovom odredbom prekida višestoljetna tradicija hrvatskog pravosuđa što se objašnjava time da je prikladnije struktura u kojoj se okrivljenik suprotstavlja tužitelju, a ne sudu (tj. istražnom sucu) te da je takvo rješenje u skladu s Preporukom R(00)19 o ulozi državnog odvjetništva u sastavu kaznenog pravosuđa. Ono što je sigurno jest da će ova odredba rezultirati brojnim nesuglasicama i raspravama u nadolazećim mjesecima.  

Novi hrvatski Zakon o kaznenom postupku - reforme između želja i stvarnosti

...bio je to naziv XXI. Savjetovanja o kaznenom pravu i praksi... i, doista, je li novi ZKP samo bajka koja se nikada neće ostvariti? Implementacija novoga postupovnog modela kakav se nalazi u Prijedlogu zahtijeva veliki financijski angažman - samo Zakonom predviđeno je da je za implementaciju potrebno ukupno 171.444.547,44 kn, a u stvarnosti izdatci su zasigurno mnogo veći. Uzimajući u obzir ekonomske faktore tj. da je Hrvatsku zahvatila ekonomska kriza postavlja se pitanje hoće li sada država izdvajati za pisače, vozila i stručna osposobljavanja MUP-a, DORH-a i Ministarstva pravosuđa s jedne strane, a da s druge strane uzima sredstva iz drugog mirovinskog stupa kako bi podmirila javne dugova?  Vezi sa financiranjem javlja se i jedan veliki aspurd - predviđa se otvaranje novih 112 radnih mjesta SSS u okviru policije. Apsurd postaje jasan kada se sjetimo da se do nedavno radilo na smanjenju broja zaposlenih u policiji što je i u skladu sa primjerima iz zapadnih zemalja. Također, za trajnu edukaciju koja je predviđa novim Zakonom „u ovom trenutku nije predviđena nikakva instuticionalizirana forma koja bi jamčila usvajanje novih znanja, podizanje stručnosti i savjesnosti svih sudionika kaznenog postupka, a time i njihovu samostalnost i neovisnost u primjeni novih zakonskih normi."

Drugo pitanje koje se postavlja jest je li ovaj rok legis vakacije dovoljan za prihvaćanje novog ZKP-a u praksi? Procjena je pravnika da da bi nakon donošenja zakona pa do početka njegove primjene trebalo barem tri godine za pripremu i prilagodbu. Mnoge promjene koje uvode i brojne anglosaksonske elemente u hrvatski kazneni postupak zasigurno će naići na otpor ustaljene hrvatske kontinentalne tradicije u rješavanj kaznenih predmeta. Javlja se i problem tzv. doticajnih zakona - Sabor bi trebao, ako želi zadržati barem relativnu koherentnost u kaznenom pravosuđu izmijeniti veliki broj zakona. Naš Sabor je trenutno u „petoj brzini" pa bi možda to i uspio obaviti, ali pitanje je koliko kvalitetno kad i sam novi ZKP ostavlja toliko nedorečenih pitanja. 

Ono što je sigurno jest da će, ako se sva izložena pitanja adekvatno ne riješe, primjena novog ZKP-a sigurno izazvati različitu primjenu zakona koja će onda dovesti i do kršenja prava okrivljenika i drugih sudionika kaznenog postupka. Svi oni koji se bave, bavit će se ili su u bilo kakvom doticaju sa kaznenim postupkom u Republici Hrvatskoj moraju se pripremiti na to da će nadolazeće godine donijeti krv, znoj i suze kako bi rekao g. Churchill.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
Jeste li za dekriminalizaciju lakih droga?